Umunyeshuri Yakubise Umwarimu Amukomeretsa ku Ishuri rya G.S Saint Augustin Giheke, Ahita Atoroka

Mu Karere ka Rusizi District, mu Murenge wa Giheke, havuzwe inkuru itashimishije benshi yagaragaje imyitwarire idasanzwe mu mashuri, aho umunyeshuri yakubise umwarimu amukomeretsa bikomeye, ibintu byateye impungenge abaturage n’inzego z’ubuyobozi.

Ibi byabereye ku ishuri rya G.S Saint Augustin Giheke ku wa 23 Ukwakira 2026, ahagana saa munani z’amanywa. Nk’uko byemejwe n’inzego z’ibanze, uyu munyeshuri yafashe icyemezo gikomeye cyo gukubita umwarimu we, amutera ingumi mu maso, hejuru y’ijisho, nyuma yo guhabwa igihano cy’ishuri.

Uriya munyeshuri yakubise uwo mwarimu nyuma y’uko yari yafatiwe umwanzuro wo guhanwa, kubera ko we na bagenzi be bari batorotse ikigo bagiye gushaka ibyo kurya hanze, kuko batabonye ibiribwa ku ishuri. Uwo mwarimu yari yabahannye kubikorera inkwi.

Amakuru aturuka mu bayobozi b’ishuri n’abanyeshuri bahiga avuga ko uyu munyeshuri yari amaze igihe agaragaza imyitwarire idahwitse irimo kudakurikiza amabwiriza y’ishuri no kutubaha abarimu. Ku munsi byabereyeho, bivugwa ko yari yakoze amakosa mu ishuri, bituma umwarimu afata icyemezo cyo kumuhana hakurikijwe amategeko agenga imyitwarire y’abanyeshuri.

Mu gihe umwarimu yamusabaga gukora igihano, uyu munyeshuri ntiyabyakiriye neza, ahubwo yahise arakara cyane. Abari hafi bavuga ko habayeho gutongana mbere y’uko ibintu bifata indi ntera, maze mu kanya gato umunyeshuri akubita umwarimu ingumi iremereye mu maso.

 

Nyuma yo gukubitwa, umwarimu yahise ajyanwa kwa muganga kugira ngo yitabweho byihutirwa. Nubwo amakuru arambuye ku buzima bwe ataratangazwa ku mugaragaro, biravugwa ko yakomeretse ku jisho, ibintu byatumye ahabwa ubuvuzi bwihariye.

Iki gikorwa cyateje ubwoba mu banyeshuri ndetse n’abarimu, kuko si ibisanzwe kubona umunyeshuri afata icyemezo cyo kugirira nabi umwarimu. Ababyeyi bamwe bavuga ko ibi ari ikimenyetso cy’uko hakenewe kongerwa imbaraga mu burere n’inyigisho z’imyitwarire mu mashuri.

Umwe mu babyeyi yagize ati:
“Birababaje kubona umwana agera aho akubita umwarimu. Ibi bisaba ko ababyeyi, abarimu n’ubuyobozi bafatanya gukosora imyitwarire y’abana.”

 

Nyuma yo gukora ibi, uyu munyeshuri ntiyigeze ategereza ingaruka z’igikorwa cye. Yahise atoroka, ava mu kigo ntibizwi aho yerekeje. Ibi byatumye inzego z’ubuyobozi zitangira kumushakisha byihutirwa.

Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umurenge wa Giheke, Ngamije Ildephonse, yemeje aya makuru, anavuga ko inzego z’umutekano ziri gukora iperereza kugira ngo uyu munyeshuri afatwe.

Yagize ati:
“Twamenye aya makuru, kandi inzego z’umutekano zifatanyije n’ubuyobozi bw’ishuri ziri gukora ibishoboka byose kugira ngo uwo munyeshuri aboneke, abazwe ibyo yakoze.”

 

Abasesenguzi mu by’uburezi bavuga ko nubwo ibihano by’ishuri bikwiye gukurikizwa, ari ngombwa ko abanyeshuri bigishwa uburyo bwo gukemura amakimbirane mu buryo butabangamira abandi.

Umwe mu barimu b’inararibonye yavuze ko:
“Abanyeshuri bagomba kumva ko umwarimu ari umuyobozi ubafasha gutera imbere, si umwanzi. Iyo hari ikibazo, bagomba kugikemura mu mahoro, aho gukoresha imbaraga.”

Hari kandi abashimangira ko hakenewe kongerwa gahunda zo gufasha abanyeshuri mu mitekerereze (counseling), kugira ngo abagaragaza imyitwarire ikomeye bafashwe hakiri kare.

 

Iki kibazo cyongeye kugaragaza ko uburere bw’umwana butarangirira ku ishuri gusa. Ababyeyi bagira uruhare rukomeye mu kumutoza indangagaciro zirimo kubaha, kwihangana no gukemura ibibazo mu buryo bwiza.

Abaturage bo muri Giheke basabwe gukomeza gufatanya n’inzego z’umutekano mu gutanga amakuru yafasha mu gufata uwo munyeshuri, ndetse no gukumira ibindi byaha nk’ibi bishobora kubaho.

 

Mu gihe iperereza rikomeje, haritezwe ko uyu munyeshuri azafatwa, agashyikirizwa ubutabera, naho ishuri n’abaturage bagakomeza gushakira hamwe ibisubizo birambye byatuma ibintu nk’ibi bitazongera kubaho.